Karlovački tjednik o nama

U Karlovačkom tjedniku je 23.7.2013 objavljen članak o našem društvu.

********

 Kulturni amaterizam: KUD “Kamanje”

Članovima kulturno-umjetničkog društva “Kamanje” 2012. godina ostat će zapamćena kao najuspješnija u njihovom dosadašnjem djelovanju. Veliki trud i ljubav koje je ovo mlado društvo, osnovano u prosincu 2004. godine, uložilo u njegovanje kulturne baštine svog kraja lani je okrunjeno dvama značajnim događajima. Prvi od njih je izdavanje CD-a pod nazivom “Oj Kamanje” s 20 pjesama i instrumentala, članovima najdražih ali i najizvođenijih izvornih napjeva proteklih godina. Kako nam je ispričala dopredsjednica KUD-a, Ružica Brgan, posebno su ponosni na taj album s obzirom na količinu napora koji su uložili u prikupljanje pjesama kamanjskog kraja.

- Obilazili smo stare mještanke i zapisivali riječi pjesama koje su se mogle sjetiti. U tome su sudjelovali svi članovi, no ipak je najviše napravio naš prvi voditelj Miro Kirinčić, na čemu smo mu vrlo zahvalni. Koliko smo točno izvornih pjesama uspjeli prikupiti teško mi je reći, no riječ je o doista velikom broju. Iako su one vrlo slične napjevima koje izvode i okolni KUD-ovi, ipak se mogu razlikovati po melodiji i riječima u tekstu, ispričala je Brgan dodavši kako su za kamanjski kraj specifična šetana kola te način pjevanja koje nazivaju “ječanje”.
Kako su od samog početka usmjereni na njegovanje i prezentaciju izvornog folklora, u što su ušli s mnogo entuzijazma, ne čudi što iz godine u godinu ostvaruju odlične rezultate na županijskoj smotri folklora u Ogulinu. Njihova predanost uvježbavanju koreografija, pod vodstvom sadašnjeg umjetničkog voditelja KUD-a Dražena Makaruna, upravo je lani dobila najviše priznanje. Naime, stručni žiri njihovu je izvedbu ocijenio jednom od najboljih na smotri, uputivši ih na najveću i najprestižniju Državnu smotru – Vinkovačke jeseni! Taj nastup smatraju vrhuncem svog dosadašnjeg djelovanja, te događajem koji je obilježio prošlu godinu.
- To je iskustvo koje ćemo pamtiti do kraja života. Nevjerojatno je kako taj cijeli grad živi folklor. Kada je ulicama prolazila svečana povorka, promatralo nas je tisuće ljudi kao da je riječ o nogometnoj utakmici, prisjeća se Ružica Brgan naglasivši kako je nastupiti na takvoj smotri usitinu velika čast, no gotovo je nemoguće prepustiti se i uživati u trenutku zbog užurbanog tempa koji vlada na tako velikim smotrama.
- Zato su najljepša druženja na manjim smotrama i manifestacijama jer se tu stvaraju prava prijateljstva, dodaje.
A KUD “Kamanje” proteklih je godina proputovao gotovo čitavu Hrvatsku. Karlovačku su županiju predstavljali na Đakovačkim vezovima, Valpovačkom ljetu, smotrama folklora u Bogdanovcima, Kutini te Donjem Miholjcu, da ne spominjemo brojna gostovanja na manjim susretima diljem zemlje. Česti su gosti i u susjednoj nam Sloveniji, budući da odlično surađuju s ondašnjim društvima, pogotovo onima u gradovima uz granicu, poput Metlike, Črnomlja i Starog Trga. Upravo su odlični odnosi s hrvatskim i slovenskim KUD-ovima razlog zašto su se upustili u organizaciju vlastitih susreta, kako bi im na taj način mogli uzvratiti gostoprimstva. Susreti folklora “Tu gdje teče Kupa plava” manifestacija je koju je KUD “Kamanje” prvi put organizirao prošle godine, iako su društva ugošćavali i prije, ali u sklopu prošćenja koje se u Kamanju održava u rujnu.
- No, to nam se pokazalo kao preveliki zalogaj po pitanju organizacije, budući da zbog prevelikih obveza tog dana jedva da smo imali priliku družiti se s gostujućim društvima. Stoga smo odlučili razdvojiti te dvije manifestacije, što se pokazalo kao pravi potez. Svake godine ugostimo do šest društava diljem zemlje, ali obavezno i jedno slovensko, kazala je dopredsjednica Brgan.
Uz susrete folklora, već duži niz godina organiziraju izložbu pisanica i ručnih radova, koja se održava prve naedjelje nakon Uskrsa. Osim članica KUD-a, svoje rukotvorine od lani izlažu i druga društva čime doprinose raznolikosti izložbe i sve većoj posjećenosti od strane mještana. Također, svake godine organiziraju i koncert za Sv. Nikolu te sudjeluju na Božićnom koncertu u Kamanju, koje organizira crkveni zbor.
Sve te aktivnosti su moguće zahvaljujući entuzijastičnom članstvu koje trenutno broji njih 70-ak raspoređenih u dvije sekcije. Uz dječju sekciju koja okuplja 20-ak osnovnoškolaca pod vodstvom Suzane Prahović, od samih početaka djeluje odrasla folklorna sekcija, unutar koje se nalaze i svirci koji ih prate na svakom njihovom nastupu.
- To su naši samouki tamburaši koji sviraju apsolutno sve instrumente, što se u folkloru i traži. Ali takvih više nema, niti će ih biti. Do prošle godine imali smo mlade tamburaše koje je vodio Mihajlo Šepa, no djeca su krenula u srednje škole i na fakultete, pa se sekcija raspala. No ne odustajemo, ove smo godine ponovno krenuli s akcijom među osnovnoškolcima i nadamo se da će biti zainteresiranih, rekla je Brgan.
Oporavak mlade tamburaške sekcije najveća im je želja u ovoj godini, a planiraju nastaviti s dosadašnjim aktivnostima. Nadaju se da će ove godine završiti s uređenjem potkrovnih prostorija koje im je na korištenje ustupila Općina Kamanje u svojoj zgradi. Ondje planiraju postaviti vlastitu etno zbirku koju sakupljaju već godinama. Predsjednica KUD-a Mira Ribarić iskazala je veliku želju za osnivanjem dramske sekcije, a ukoliko se odluče i na taj pothvat, s obzirom na trud koji ulažu u ostale segmente svog djelovanja, uvjereni smo da će i na tom polju postići veliki uspjeh.

U jednostavnosti nošnje zrcali se karakter ljudi kamanjskog kraja

Kamnjsku nošnju karakterizira bjelina koju razbijaju detalji crvenih vrpci oko vrata i struka. Inače, takva nošnja tipična je za Belu krajinu, dio koje je nekad bilo i Kamanje. Na samom početku članovi KUD-a našli su se gotovo pred zidom pudući da je bilo nemoguće pronaći makar jednu kompletiranu originalnu nošnju.
- Kod nas se je nošnja vrlo rano skinula, jer su žene već i prije 60-ih godina počele raditi u Sloveniji. Naš kraj je bio brdovit i od zemlje se nije moglo živjeti, stoga su žene krenule na posao. Nošnju su iskoristile za krevetninu, dječje pelene i slično, pa nam je bilo jako teško pronaći originalne dijelove. Ipak, uspjeli smo kompletirati jednu originalnu nošnju koja je izložena na lutki. Prema njoj, ali i prema slikama iz tih vremena, izradili smo replike nošnji koje koristimo za sve nastupe, kazala je dopredsjednica Brgan.